Prekid opskrbe mozga kisikom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući oštećenja mozga. Jedno od najpoznatijih stanja koje nastaje u takvim situacijama je gubitak svijesti, koji može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Važno je napomenuti da dugotrajan prekid opskrbe kisikom može izazvati ozbiljne posljedice, dok čak i kratkotrajni prekid može biti kritičan jer mozak brzo reagira na nedostatak kisika, što često rezultira gubitkom svijesti.
Simptomi koji ukazuju na srčane probleme uključuju bol u prsima, osjećaj gušenja i lupanje srca. Dr. Goran Popović, specijalista kardiologije, objašnjava da postoje različiti znakovi koji mogu ukazivati na poremećaje u radu srca, a u emisiji “Uranki” na K1 televiziji govorio je o važnosti kardiološkog pregleda. Ističe da zatajenje srca predstavlja najčešći problem s kojim se pacijenti susreću, dok su palpitacije i preskakanje srca obično benigni. Dr. Popović napominje da kada srce ne radi pravilno, to može uzrokovati vrtoglavicu, nesvjesticu ili pad krvnog tlaka, što može dovesti do gubitka svijesti. Ako se krvni tlak stabilizira nakon nesvjestice, to može ukazivati na privremeni prekid u radu srca.
Kao posljedica prekida dotoka kisika u mozak dolazi do gubitka svijesti, čiji trajanje može biti od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, dok dulji prekid može dovesti do ozbiljnih posljedica. Dr. Popović upozorava da mozak ne može funkcionirati bez kisika, zbog čega je svaki prekid opskrbe kisikom ozbiljan i može biti dramatičan. Preporuke dr. Popovića uključuju očuvanje smirenosti u slučaju srčanih problema i pravilan odgovor na simptome. Ako primijetite vrtoglavicu ili nesvjesticu, preporučuje se sjesti kako biste spriječili pad, a također odmah kontaktirati hitnu pomoć. Dugotrajni prekid rada srca može izazvati teške posljedice, stoga je važno ne zanemarivati ove simptome. Tahikardija, ubrzan rad srca, može izazvati osjećaj kao da srce ‘iskoči’ iz prsnog koša, a strah može pogoršati stanje, ubrzavajući srčani ritam zbog povećane proizvodnje adrenalina. Dr. Popović savjetuje nekoliko dubokih udisaja kako bi se usporio srčani ritam i smanjio stres.
Dr. Popović također napominje da brzo konzumiranje hrane može opteretiti autonomni živčani sustav, što može smanjiti broj otkucaja srca i izazvati vrtoglavicu ili aritmiju. Ovi problemi nisu uvijek povezani s kardiologijom, već mogu biti rezultat problema u gastroenterologiji.
Ubrzani i nepravilni otkucaji srca mogu ukazivati na disfunkciju srčanih komora i pretklijetki, što može uzrokovati poremećaje u cirkulaciji. Simptomi poput malaksalosti, slabosti i nedostatka daha zahtijevaju medicinsku intervenciju. Tahikardija može biti rezultat različitih stanja, poput pojačane aktivnosti štitnjače, anemije ili povišene tjelesne temperature, pri čemu nije primarna bolest, već reakcija na drugo stanje. Kontinuirana vrtoglavica i nesvjestica, uzrokovani nepravilnostima u radu srca, mogu ukazivati na nedostatak kisika u mozgu, što može uzrokovati oštećenje mozga, osobito ako postoji nakupljanje kolesterola u krvnim žilama mozga.
